Prognoza ekonomista iz četiri najveće hrvatske banke: Ovako će se kretati BDP i inflacija u 2026.

Procjene glavnih ekonomista o rastu BDP-a u 2025. kreću se u uskom rasponu od tri do 3,2 posto, pri čemu ističu da su taj rast povukle javna potrošnja i investicije. S druge strane, rast osobne potrošnje usporio je na 2,8 posto, nakon šest posto u 2024., dok je izvoz sa svega dva posto realnoga rasta djelovao kao "usporavatelj" - ponajviše zbog pada izvoza usluga u trećem tromjesečju.

S obzirom da Vlada projicira rast hrvatskog BDP-a o 2,7 posto u idućoj godini, glavni ekonomisti s prognozom od 2,8 posto na neki način potvrđuju vjerodostojnost njenih makroekonomskih i fiskalnih planova. No pritom je prisutan i veći raspon očekivanja - između 2,6 posto kod najvećeg pesimista i 3,2 posto kod najvećeg optimista, napominju iz HUB-a.

Investicije s rastom od 4,8 posto trebale bi ostati glavni zamašnjak očekivanog rasta u idućoj godini, osobna potrošnja bi trebala porasti 2,7 posto, rast državne potrošnje osjetnije usporiti, na 2,9 posto u odnosu na četiri posto u 2025,, dok će izvoz nešto ubrzati, na 2,5 posto, prognoziraju ekonomisti. 

Inflaciji, nakon 3,7 posto u ovoj, slijedi usporavanje na i dalje visokih 3,1 posto u idućoj godini. "To je usklađeno s prognozom nastavka brzog rasta plaća po stopi od gotovo šest posto u 2026.", napominju bankari.

"Fiskus" se ljulja na opasnom rubu postotka iz Maastrichta

Kada je riječ o fiskalnim projekcijama, glavni ekonomisti slijede "putanju" koju je zacrtala Vlada, po kojoj će deficit opće države iznositi 2,9 posto BDP-a u ovoj i idućoj godini. No s time da troje od četvoro ekonomista očekuje deficit u visini tri posto BDP-a u 2026., što je na samom rubu europskog fiskalnog pravila. "Stoga se prosjek četvoro ekonomista zaokružuje na tri posto, što je upozorenje da se hrvatski 'fiskus' ljulja na opasnom rubu postotka iz Maastrichta", istaknuli su.

Po pitanju javne rasprave o mogućem "tvrdom prizemljenju" nakon što će iduće godine biti iskorištena sredstva europskog Mehanizma oporavka i otpornosti, bankari kažu da pogled na očekivanja za 2027. godinu pokazuje da "tvrdog prizemljenja" odnosno "učinka litice" - nema. 

Očekivani rast BDP-a u 2027. od 2,7 posto, uz daljnji pad stope nezaposlenosti na 4,7 posto, ukazuje na neznatno usporavanje rasta u odnosu na 2026., napominju. 

Doduše, u strukturi se vidi slabiji doprinos javne potrošnje i investicija, no, uz nastavak očekivanog rasta osobne potrošnje, izvoz je taj koji će ubrzanjem rasta neutralizirati učinke usporavanja domaće potražnje, kažu ekonomisti, dodajući da se potonje reflektira i u nižoj stopi inflacije i sporijem rastu plaća.

Očekuje se oporavak njemačkog gospodarstva

Očekivano ubrzavanje rasta ukupnoga izvoza roba i usluga, u 2026. za 2,5, a u 2027. za tri posto, odraz je relativno optimističnih gospodarskih očekivanja za europodručje i njegovu najvažniju sastavnicu - Njemačku, koja je, ističu ekonomisti, najvažniji trgovinski partner Hrvatske i najvažnije emitivno turističko tržište.

"Za razliku od 'tmurnih' slika povezanih s dvogodišnjom ekonomskom stagnacijom i ovogodišnjom neizvjesnošću zbog učinka Trumpovih carina, očekivani učinci otpuštanja njemačkih fiskalnih kočnica smanjili su duboko ukorijenjeni pesimizam u pogledu njemačke ekonomske budućnosti", piše, između ostalog, u HUB-ovoj analizi.

Predsjednica kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka je Ivana Jović iz Privredne banke Zagreb (PBZ), zamjenik joj je Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke (Zaba), a u klubu se nalaze i Alen Kovač iz Erste banke te Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke. Najnovija anketa među njima provedena je u prosincu ove godine, a rezultate je obradila Arhivanalitika.